Časopis Diskrepancija objavljuje studentske radove s područja društveno-humanističkih znanosti, prikaze i recenzije hrvatskih i stranih knjiga i časopisa, dosad neobjavljene prijevode klasične i suvremene literature na hrvatski jezik te druge vrste priloga kao što su intervjui, izvještaji s događaja (npr. skupovi, predavanja, tribine) i sl. Pravo prijave imaju isključivo osobe koje su u akademskoj godini oglašavanja poziva za radove u statusu studenta (bilo na preddiplomskoj, diplomskoj ili poslijediplomskoj razini). Uredništvo zaprima radove napisane na hrvatskom, bošnjačkom, crnogorskom, srpskom i engleskom jeziku. Svaki rad priložen za objavljivanje prolazi kroz postupak recenziranja koji vode članovi uredništva. Uredništvo pridržava pravo da rad redakcijski prilagodi propozicijama časopisa i standardima hrvatskog književnog jezika i drugih jezika na kojima zaprima radove. Primaju se samo neobjavljeni rukopisi te slanjem rukopisa autor/ica potvrđuje da se radi o njihovom vlastitom radu za koji prihvaćaju znanstvenu i etičku odgovornost. Molimo autore da imaju na umu interdisciplinarni karakter časopisa te da nastoje svoje radove prezentirati na način koji će biti prihvatljiv čitateljstvu s raznih područja.
Radovi se zaprimaju elektronskom poštom na adresu uredništva: diskrepancija@gmail.com.
Oblikovanje i oprema radova
- Rad može biti pohranjen u formatima koji koriste programi otvorenog koda (.abw, .odt, …) ili u formatu Microsoft Word dokumenta (.doc ili .docx), pri čemu za sve navedene formate vrijedi da moraju sadržavati mogućnost uređivanja teksta. Poželjno je da opseg rada (uključujući sažetak, bilješke, literaturu i grafičke priloge) ne prelazi 20 kartica teksta (1 kartica = 1800 znakova).
- Radu treba biti priloženi sažetak na hrvatskom (odnosno nekom od srodnih jezika) i engleskom jeziku do najviše 200 riječi kojima se ukazuje na svrhu rada, najvažnije rezultate i zaključak. Sažetak se prilaže na zasebnoj stranici u dokumentu (nakon naslovne stranice). Na kraju sažetka, pod oznakom ključne riječi potrebno je navesti abecednim redom najviše 7 najvažnijih pojmova koji se obrađuju u tekstu.
- Na prvoj stranici rada, u lijevom uglu, potrebno je navesti ime i prezime autora/ice, naziv i adresu fakulteta, studijsku grupu ili smjer, godinu na kojoj se autor/ica trenutno nalazi, adresu elektroničke pošte i kućnu adresu; ovo pravilo odnosi se i na druge forme teksta, dakle recenzije, prikaze, prijevode i sl.
- Grafički prilozi (tablice, grafikoni, slike i sl.) moraju biti izrađeni crno-bijelo te ne smiju
biti veći od A4 formata, odnosno veličine jedne stranice u dokumentu. Svi grafički prilozi
moraju biti numerirani (Slika 1., Tablica 1. i sl.), a njihovo mjesto u tekstu jasno označeno. - Prilozi preuzeti iz drugih izvora navode se nakon literature u poglavlju “Literatura i izvori”.
Citiranje unutar teksta
- Parafraze dijelova tekstova, navodi tuđih sintagmi, ideja, podataka i sl. navode se u
tekstu, a ne u fusnotama. - Ako se navode tuđe ideje, podaci, rezultati, hipoteze i slično, a da se pritom ne citira
doslovce, izvor se stavlja u zagrade i sadrži prezime autora i godinu izdanja, npr. (Zerubavel,
1999). Ako se radi o doslovnom citatu, iza oznake godine izdanja stavlja se dvotočka i broj
stranice, npr. (Keane, 1991: 84). - Ako je u popisu literature više autora istog prezimena, dodaje se i inicijal imena, npr. (P.
Bourdieu, 1963). - Ako su dva autora jednog djela, stavljaju se oba prezimena, npr. (Blumer i McQail, 1968).
- Ako su autora tri i više, iza imena prvog autora stavlja se kratica ‘et al.’, a ostali se autori
ne navode, npr. (Vukojević et al., 1999). - Ako je u popisu literature navedeno više radova istog autora koji su objavljeni iste godine, razlikuje ih se slovima a, b, c itd. koja dolaze iza oznake godine, npr. (Giddens, 1989b).
- Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne koriste se oblici poput ‘ibid.’,
‘op. cit.’, ‘loc.cit.’ i slično. - Navodi i citati iz dnevnog, tjednog i sličnog tiska mogu se navoditi na dva načina. U slučaju
navođenja vijesti, objavljenih dokumenata ili podataka, dakle tekstova u kojima autorstvo
nije naglašeno ili je nepoznato, kosim pismom navodi se naziv tiskovine, a nakon njega
navodi se i nadnevak izdanja, npr. (Vjesnik, 1. 12. 1999). - Ako se iz dnevnog, tjednog i sličnog tiska navode autorski članci (komentari, kolumne i
sl.), podaci o izvoru navode se kao i ostali članci, npr. (Banac, 1998). - Navodi i citati djela koja su preuzeta s interneta navode se poput ostalih, ovisno je li riječ
o članku iz časopisa, knjizi i dr., s tim da se potpuni podaci o izvoru, URL adresa te datum
zadnjeg posjeta URL adresi navode u popisu literature. - Bilješke (fusnote) služe za dodatna objašnjenja, komentare ili digresije. Označavaju se arapskim brojevima na kraju riječi na koju se odnose, a navode se ispod crte na stranici na kojoj su označene.
Navođenje djela u popisu literature
U popis literature uvrštavaju se svi radovi navedeni u tekstu, i to abecednim redom prema prezimenima autora te kronološkim slijedom za radove istog autora. Ako se navodi više radova istog autora objavljenih u jednoj godini, valja ih razlikovati slovom (a,b, c itd.)
iza godine izdanja te ih samo u tom slučaju navesti abecednim redom prema naslovu. Za zajednički se rad više autora u popisu literature ne koristi oblik »i dr.« (et al.), nego se navode svi autori (s punim imenima). Za radove dostupne na Internetu potrebno je, nakon osnovnih referenci (autora, godine, naslova itd.), navesti izvor (http://) i datum učitavanja.
- Knjiga (s jednim autorom):
Baudrillard, J. (1984). The Consumer Society: Myths and Structures. London-Thousand Oaks-New Delhi: SAGE Publications. - Knjiga (s dva ili više autora):
Deleuze, G., Guattari, F. (1987). A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia. Minneapolis: University of Minnesota Press. - Članak u časopisu:
Alexander, J. C. (2004). Cultural Pragmatics: Social Performance Between Ritual and Strategy. Sociological Theory, 22(4): 527–573. (prvi broj iza naslova označava godište, broj u zagradama broj u okviru godišta, a brojevi nakon dvotočke stranice) - Članak u zborniku:
Foucault, M. (1991). What Is an Author. U: Mukerji, C., Schudson, M. (ur.), Rethinking Popular Culture. Contemporary Perspectives in Cultural Studies (str. 446–465). Berkeley-Los Angeles-London: University of California Press. - Djela s interneta:
a) Sloterdijk, P. (1995). Ist die Welt verneinbar? Ueber den Geist Indiens und die Abendlaendische Gnosis. Belgrade Circle Journal. URL: http://www.usm.maine.edu/~bcj (24.6.2004.) (Datum kada je posjećena web stranica)
b) Washington Post (27.3.2007). Paris Embraces Plan to Become a City of Bikes. URL: http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/03/23/AR2007032301753.html (12.9.2008).
c) times.nskstate.com (2010). First results of the NSK State Citizens’ Congress. URL: http://times.nskstate.com/first-results-of-the-nsk-state-citizens-congress/ (25.4.2011). - Anonimna djela (u popisu literature uvrštavaju se na početku popisa)
(1969). Uputstvo o informisanju javnosti o oružanim snagama za vreme neposredne ratne
opasnosti i rata. Beograd: Državni sekretarijat za narodnu odbranu.
Za objavu u časopisu moguće je prijaviti i sljedeće forme tekstova:
Recenzije i prikazi
Djela koja se recenziraju ne smiju biti starija od pet godina (ograničenje vrijedi samo za
djela na hrvatskom jeziku) te je poželjno da opseg recenzije ne iznosi više od pet kartica
teksta. Recenzije moraju sadržavati ime i prezime autora čije se djelo recenzira, potpuni
naslov djela, mjesto i godinu izdanja, naziv izdavača, broj stranica kao i ostale relevantne
podatke (npr. ime i prezime prevoditelja). Na kraju teksta recenzent recenziju potpisuje
punim imenom i prezimenom.
Prikazi knjiga i časopisa (pregled sadržaja i temeljnih problema rada koji se prikazuje)
formalno se pišu jednako kao i recenzije.
Vijesti i izvještaji
Izvještaji s predavanja, tribina, znanstvenih skupova i drugih zanimljivih i značajnih događaja ne bi trebali prelaziti opseg od tri kartice teksta. Izvještaji moraju sadržavati naziv događaja te vrijeme i mjesto održavanja. Prilog se potpisuje na kraju punim imenom i prezimenom.
Prijevodi
Prihvaćaju se prijevodi društveno-humanističke literature bez obzira na godinu izdanja.
Moguće je prevoditi literaturu isključivo s jezika originalnog izdanja. Moguće je prevesti,
primjerice, utjecajan znanstveni rad ili poglavlje u knjizi. Prijevodi moraju sadržavati ime i
prezime autora čije se djelo prevodi, potpuni naslov djela, mjesto i godinu izdanja te naziv
izdavača. Na kraju teksta prevoditelj svoj prijevod potpisuje punim imenom i prezimenom.