Pred vama je prvi broj časopisa Diskrepancija. Svojom koncepcijom predstavlja novinu, ili barem određeni pomak u medijskom prostoru akademskog promišljanja i raspravljanja. Dopustite stoga da ukratko izložimo ideje koje stoje iza njega, a jednako su važne kao i tekstovi sami. Ime časopisa otkriva i njegov pokretački motiv: evidentno je da postoji diskrepancija između akademskog svijeta profesora i akademskog svijeta studenata, koja svoj manifestni oblik poprima upravo u nedostatku medijskog prostora za studente koje intenzivnije zanima znanost. Nedostatak je komunikacijske sfere, usporedno s unutarnjom potrebom za izražavanjem i stvaranjem, potaknuo formiranje multidisciplinarnog foruma studenata, koji je svojim radom nastojao tu diskrepanciju, ako ne premostiti, onda barem umanjiti.
Kao bitno obilježje časopisa ističemo njegovu multidisciplinarnost. Premda ideja nije nova, to ne umanjuje njenu vrijednost. Smatramo važnim iskorak u prostor u kojem nam dijalektika različitih disciplina može pomoći u kreiranju vlastitog obrasca spoznavanja svijeta.
Pri samoj realizaciji časopisa suočili smo se s dvojbom: urediti brojeve tematski ili izostaviti temu i krenuti sa otvorenom koncepcijom. Prevladala je (konsenzualno) ideja tematskih brojeva i to iz sljedećih razloga. Prvo, želimo teme kojima će se identificirati aktualna kretanja u suvremenom društvu, i otvoriti rasprava o nekim problemima koje ta kretanja nose. Drugo, želimo da tema bude stimulus studentima za istraživanje i rad na tim područjima. Teme brojeva bit će dovoljno široke, kako bi dopustile autonomiju i pojedinoj disciplini i pojedinom autoru u izboru fokusa vlastitog interesa. Treba naglasiti da nisu svi tekstovi vezani temom broja. U časopis će biti uključeni i tekstovi koji s temom nemaju ništa zajedničko, ukoliko zadovoljavaju neke osnovne kriterije zanimljivosti i kvalitete (i odnose se, dakako, na područje društveno-humanističkih znanosti).
Iako je naglasak na autorskim tekstovima koji se naslanjaju na temu broja, u časopisu ćete pronaći puno više. Tu su još intervjui (u ovom broju objavljujemo diskusiju sa dr. Biljanom Kašić), prijevodi zanimljivih članaka, te recenzije i prikazi aktualnih domaćih i stranih izdanja. Razlog više da ovaj časopis nađe mjesto na policama vaše kućne biblioteke su bibliografije. U ovom broju objavljujemo prvi dio bibliografije filozofskih djela prevedenih na hrvatski jezik.
Časopis izlazi semestralno, odnosno dva puta godišnje, a tema idućeg broja je Globalizacija i identiteti. Svoje radove na tu temu, prijedloge za suradnju, pitanja ili komentare vezane uz tekstove ovoga ili teme budućih brojeva, pošaljite na adresu ili e-mail redakcije. Diskrepancija ima i svoje internet stranice (http://filozof.ffzg.hr/kssd/casopis/), na kojima se upravo nalazite.
Tema ovog broja je Kulturna tranzicija. U Rječniku stranih riječi (Anić-Goldstein, 1999) na stranici 1312. tranzicija je određena kao “čin, proces ili stadij u promjeni od jednog stanja, oblika, aktivnosti ili mjesta u drugo“, ili, u političkoj terminologiji, kao “prijelazno stanje iz bivšeg socijalističkog društva u liberalno-demokratski društveni sustav”. Osim strogo političkog područja kao okvira promjena, tranzicija obuhvaća, ili barem tangira, sve sfere ljudske djelatnosti. Termin “tranzicija” se, slično kao i termin “globalizacija“, upotrebom u javnosti profanirao, gubeći sve više i više na svom pravom značenju. Riječ je postala toliko obična i svakodnevna, da bi na kraju potpuno apstrahirala od pojma. Tako se danas tranzicija uglavnom shvaća kao nešto izvanjsko i čovjeku i društvu (gotovo kao volja Božja), a njezin početni eros nadomjesila je dosada. Zbog svega toga, odabir teme je bio usmjeren na reafirmaciju njenog promišljanja kao sveobuhvatnog procesa kulturne preobrazbe društva.
Nadamo se da ćete čitajući Diskrepanciju uživati barem onoliko koliko smo mi uživali stvarajući je te vas, na kraju, još jednom pozivamo na suradnju